Flaširanje piva

flasiranje_small

Kada je kvasac odradio fermentaciju, i nema preostalih šećera koje bi mogao pretvoriti u alkohol i CO2, vrijeme je da pivo prebacimo u neki spremnik iz kojeg ćemo ga točiti. Može se raditi kegiranje (stavljanje u keg, bačvu) ili flaširanje.

Ovdje ćemo malo razmotriti flaširanje piva u kućnom pivarstvu…

Iako je fermentacija odrađena i pri tome je nastala određena količina ugljičnog dioksida (CO2), on je većim dijelom izašao iz fermentora, a tek manji dio je ostao otopljen u pivu. Od piva očekujemo da će biti (do neke mjere) gazirano. Stoga moramo na neki način dodati CO2 u pivo koje će biti hermetički zatvoreno u boci.

Metoda da to napravimo koja zahtjeva najmanje posebne opreme je dodavanje malo šećera prije flaširanja (eng. “priming”, “priming sugar”). Iako će većina kvasca ostati u fermentoru, određeni broj stanica će zavšiti i u svakoj boci. Taj kvasac će odraditi još jednu fermentaciju i novonastali CO2 će gazirati pivo.

Može se koristiti kuhinjski šećer – saharoza (ili npr.belgijski candi sugar, sladovina itd). Iako kuhinjski šećer nije omiljena hrana kvasca, u takvoj maloj količini neće bitno utjecati na okus. Iz iskustva mogu reći da je dodavanje točne količine šećera, u svaku bocu zasebno, vrlo dosadan posao, a i zahtjeva veću preciznost vage. Najjednostavnije je izmjeriti koliko piva ćemo flaširati i izračunati ukupnu količinu potrebnog šećera. Taj šećer prokuhamo u malo vode (da ne bi bilo kakvih bakterija), ohladimo i ubacimo u pivo, u spremnik iz kojeg ćemo istakati pivo u svaku bocu. Nakon toga prebacujemo pivo u boce i začepimo ih.

Koliko šećera?
Razni stilovi piva zahtjevaju različitu gaziranost. Online se mogu pronaći razni kalkulatori koji će vam reći koliko (i kojeg) šećera trebate za gaziranje piva. Okvirna smjernica bi bila da se stavlja oko 8 grama kuhinjskog šećera na litru piva. Primjetite riječ OKVIRNA smjernica.

Koliko moram čekati da se pivo gazira?
Ovisi. Ovisi o kvascu, o stanju u kojem se nalazi kvasac, o temperaturi gdje stoje boce itd. Ako je kvasac u normalnom stanju, za 2-3 tjedna gaziranja imat ćete gotovo pivo. ( Moram priznati da često puno ranije otvorim koju bocu, da vidim kakvo je. Znatiželja. ) Ako nakon dugo vremena i dalje nemate CO2 u pivu, probajte ga staviti na sobnu temperaturu.

Kakve boce koristiti?
Treba koristiti boce koje mogu izdržati pritisak od CO2. Mnoge boce nisu predviđene za gazirane tekućine, pa bi se lako moglo dogoditi da vam zbog pritiska EKSPLODIRA. Kako bi to izbjegli, koristite pivske boce. Oprane i dezinficirane boce od kupovnih piva su sasvim OK. Mnogi će pitati… “može li se pivo staviti u bocu od mineralne, u plastičnu bocu, itd itd.” IMHO, stavite pivo u staklenu (po mogućnosti smeđu) bocu za pivo. Ne isplati se komplicirati. Ok su i pivske boce sa keramičkim čepom (swing-top boce).

Otkud mi stroj za čepljenje i čepovi?
Čepilice su jednostavne sprave, pogonjene ljudskom snagom (ove koje imaju smisla za homebrewing ). I njih i čepove se može kupiti u većini velikih dućana sa vrtno-vinarsko-poljoprivredno-gradilišnom opremom. Keramički (swing-top) čepovi se mogu koristiti više puta i ne trebaju čepilicu, ali morate ih isto dezinficirati prije upotrebe.

Na što treba paziti?
– Čistoća! Nemojte uspješno odfermentirano pivo staviti u prljave boce da vam se pokvari. Bit će vam žao. Pazite na čistoću svakog prostora gdje pivo dolazi u kontakt sa zrakom. Boce dezinficirajte prikladnim kemijskim sredstvima, ili npr. pečenjem u pećnici na visokoj temperaturi.
– Pivo mora odfermentirati do kraja! Nemojte radi nestrpljivosti flaširati pivo koje još ima šećera koje bi kvasac mogao fermentirati. Ako ih fermentira u boci može se dogoditi da vam boca eksplodira negdje u špajzi (ljudi kažu da je to zbilja gadno). Ili u boljem slučaju da dobijete pivsku fontanu kada otvorite čep.
– Nemojte staviti previše šećera. Stavite onoliko koliko stil piva traži, ili onoliko koliko znate da vama odgovara.

Hm, mislim da bi to bilo to. Ako vas još nešto zanima, slobodno pitajte u komentarima.
Lajkajte, shareajte, širite homebrewing, kuhajte i pijte dobro pivo!

Živjeli! Har har har! (tako se Zao Gnom glasa kad je zadovoljan)

Vaš Zao Gnom


9 misli o “Flaširanje piva

    Marko said:
    21.12.2016 u 15:26

    Jel stavljas secer samo na kraju kad se flasira ili i pre u samo kuvanje …ja stavljam samo kad flasiram ali dosta ljudi stavlja recino o.5 ili 1 kg u sam frrmentor i posle po kafenu kasikicu

    Sviđa mi se

      gnomcvit responded:
      21.12.2016 u 16:11

      Za gaziranje samo kada flaširam. Izmjerim točno koliko treba, prokuham u vodi, dodam u pivo i flaširam.
      Za neke stilove može u kuhanje, ali taj šećer će kvasac pojesti i CO2 će otići dok je u fermentoru. Ne vidim zašto bih dodavao u fermentor.

      Sviđa mi se

        Marko said:
        22.06.2020 u 18:23

        Pozdrav!
        Pitanje: prilikom stavljanja vrenjaca poklopac je napravi pod tlak i povukao vodu iz vrenjače (obična iz pipe) oko pola dcl, može li to imati utjecaja?

        Sviđa mi se

    Elvio said:
    16.03.2018 u 05:08

    Interesira me postupak stavljanja doma kuhanog piva u Keg.
    Da li mi mozete poslati par savjeta o tome.
    Puno pozdrava I ugodan dan zelim.

    Sviđa mi se

      gnomcvit responded:
      16.03.2018 u 08:53

      Nemam baš neko veće iskustvo sa kegiranjem. Ukratko: negazirano pivo staviš u sanitizirani keg, priključiš na CO2 tlak prema tablici za željenu gaziranost (gaziranost ovisi o temperaturi i tlaku). Nakon N dana, pivo je gazirano. Dalje od toga ne znam. 🙂

      Sviđa mi se

    Marino said:
    06.01.2020 u 23:39

    Koji je omjer vode i secera?

    Sviđa mi se

    Marko said:
    22.06.2020 u 18:24

    Pozdrav!
    Pitanje: prilikom stavljanja vrenjaca poklopac je napravi pod tlak i povukao vodu iz vrenjače (obična iz pipe) oko pola dcl, može li to imati utjecaja?

    Sviđa mi se

      gnomcvit responded:
      22.06.2020 u 18:46

      Ha može se inficirati pivo. Ovisi koliko je vrenjača čista i što živi u vodi.

      Sviđa mi se

Ostavite komentar.