Craft pivarstvo

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Što je zapravo craft pivarstvo? Ovih dana često se može čuti i naziv “zanatsko” pivarstvo, ali ja ću se zasad držati ovoga “craft”. Ako mi “zanatsko” uđe u uho, možda se predomislim. 🙂 Dakle, probajmo doći do neke definicije. S obzirom da je cijela priča craft pivarstva (u modernom smislu) krenula bujati iz SADa, uzeti ću njihovo Brewers Association (udruženje pivara) koji daju okvirnu definiciju što bi craft trebao biti. Tu se ne radi o nekakvoj zakonskoj regulativi, već samo definiciji.

Craft pivovara je u svojoj osnovnoj ideji:

  • Mala
  • Neovisna 
  • Tradicionalna (?)

Zašto mala?

Brewers Association definira količinu piva koju bi pivovara smjela proizvoditi da bi se smatrala “malom”. Što se mene tiče, to nije toliko ni bitno. Bitno je ono što proizlazi iz toga, fleksibilnost. Razumljivo je da mala pivovara ima veći manevarski prostor za eksperimentiranje. Velike industrijske pivovare stvaraju velike količine proizvoda koji se onda moraju prodati jako širokoj populaciji. Rezultat toga su piva koja postaju, kako je povijest pokazala, sve bezličnija i dosadnija kako se nekim okusom ne bi zamjerila određenom dijelu kupaca. Mala pivovara može imati manju ciljanu skupinu, ne mora se bojati izraženih, pa čak i napadnih okusa. Mogu eksperimentirati sa sastojcima i stilovima piva koji neće biti po svačijem ukusu, ali isto tako mogu stvoriti vrlo unikatne okuse i doživljaje. A to je ono što tražim od piva. Tražim odvažnost, novitete, ponekad čak i ekstremne okuse, oči razrogačene u čudu i pivski punk. Više ne mogu piti dosadna piva. 🙂

Zašto neovisna?

Neovisnost znači da je sam “majstor pivar” većinski vlasnik pivovare, dok velike industrijske pivovare imaju razne vlasnike od banaka, drugih firmi i grupacija itd. Iako zvuči samo kao dosadna ekonomska računica, zapravo ima dosta smisla. Velike pivovare odgovorne su za profit svojim dioničarima. Pri tome često reklama i ambalaža postaju bitniji nego sam proizvod. Na sastojcima se štedi kako bi se ostvario veći profit. Neovisni pivar može raditi pivo “po svom guštu”, i sa takvim proizvodom tražiti sreću na tržištu. A pivo koje ja kao konzument tražim mora biti kreacija pivara, koji u idealnom slučaju neće raditi kompromise u kvaliteti ili stilu kako bi zadovoljio dioničare. Jasno je da takav proizvod onda povlači i veću cijenu. Kažem, to je neki idealizirani slučaj, jer sigurno većina pivara ovisi o vraćanju kredita i ipak mora voditi računa da svoje pivo mora prodati. Sjetite se toga, prije nego probate užicati male pivare da vam besplatno toče. I oni nažalost trebaju vaše pare. 😀

Kao što ste mogli primjetiti, na domaćem tržištu su se prvo počeli pojavljivati stilovi koji su ipak donekle umjereniji po okusima i mirisima. To su naravno Pale Aleovi, razumni u upotrebi hmelja, a opet privlačni, nudeći okus i miris koji su daleko puniji i bogatiji od industrijskih lagera koji su se prije jedini mogli naći na tržištu. Kako stasa pivska “publika”, tako se pojavljuju i malo hrabriji stilovi poput IPA, stoutova, witova i slično.
Kuhanje piva koja jako odudaraju od postojećih navika je lako raditi kao homebrewing, ali na razvijenijim pivskim tržištima se može naći i nevjerojatnih ludosti među komercijalnim pivima. Zato treba podržavati lokalnu pivsku scenu da naraste u ono što može biti.
A ako se imali prilike lutati po craft scenama nekih europskih gradova, znate o čem pričam. (a uostalom možete o tome i pročitati na blogu 😉 )

Zašto tradicionalna?

Tradicionalnost se može prepoznati u oživljavanju i populariziranju nekih “tradicionalnih” pivskih stilova koji su kroz povijest bili izgurani sa tržišta, uglavnom od strane industrijskih lagera.

No, u praktičnom smislu, ti tradicionalni stilovi su ljudima (posebice kod nas) daleko nepoznatiji od svijetlih lagera koji je zapravo relativno novi pivski stil. Nakon godina pijenja piva koja su zapravo i osmišljena da budu jednostavna i maksimalno pitka, ljudi se počinju zanimati za piva sa više okusa. Zapravo u craft pivarstvu traže svoj ukus, a taj svijet ima dovoljno okusa za ponuditi.

No, tu negdje tradicionalnost staje. Craft pivari se koriste onoliko modernim procesima koliko si mogu priuštiti. A što se tiče sastojaka, ograničenja nema previše. Ako je jestivo i daje dobar okus, zašto ne?

Rade se ekstremi u svim smjerovima, i tako to i treba biti. Krše se pravila pivskih stilova, koji ionako imaju smisla najviše radi prepoznavanja na polici u dućanu i kao referentne točke na natjecanjima. Da li ćete “pivo” koje je rađeno od 16% alkohola, napravljeno od heljde i začinjeno majčinom dušicom vi i dalje zvati “pivo” je više tema za birtijašku raspravu. Ako je pivo fino, time rasprava bolja. 🙂

Bla bla, i što sad?

I sad, da li je uopće bitno što je craft? Da li nam je bitno da se pivo koje pijemo može svrstati u craft ili treba gledati samo kvalitetu finalnog proizvoda?

Meni je bitno da li je pivovara craft ili ne.

Evo zašto…
Dakle, po svemu što sam gore napisao zapravo ispada da craft pivovare po svojoj naravi stvaraju baš onakva piva kakva ja želim piti. To je točno, ali priča ide i malo šire.
Nedavno sam i sam napisao recenzije nekoliko piva koja se reklamiraju kao craft. Doslovno im na web siteu i logou piše CRAFT. Uz malo detaljniju potragu po internetu, ispadne da su u vlasništvu poprilično ogromne grupacije. Piva su bila zbilja podosta dobra, pa čemu onda strka?

Razlog 1: Iz principa. Takvo uvaljivanje je, po meni, u najmanju ruku nepošteno. Ako mislite da imate dobar proizvod, nemojte me muljati i reklamirati se kao nešto što niste. Nije fer jahati na valu popularnosti kojeg su stvorili baš ti mali pivari koje se često pokušava izgurati iz igre.
Razumijem, to je tržište, to je legalno. Ali ja ću smatrati da ste govna. I usmjeravati svoje novce za pivo u drugim smjerovima. Pardon my French. 😀

Sličnih situacija ima dosta, jer su veliki igrači shvatili da craft uzima dio pivskog tržišta, pa pokušavaju kupiti male pivovare. Ako uspiju, i dalje nastavljaju prodavati proizvod te male pivovare pod priču crafta, dok ostale male pivovare pokušavaju izgurati pomoću, ajmoreć, dozvoljenih metoda na tržištu.

Razlog 2: Cijela priča nudi jednu dosta ugodnu i ljudsku atmosferu. Craft pivari su najčešće dosta uključeniji u kontakt sa kupcima. Samo odite na neko od pivskih događanja i vjerojatno ćete moći vidjeti baš te pivare koji su vlastitim snagama napravili to pivo. Oni su ti koji pomiču granice, koriste svoj trud i znanje da piva dovedu do perfekcije i uveseljavaju nas svojim proizvodima. Nisu velike industrijske pivovare te koje će raditi pomake, novotarije i ludosti, to su mali craft pivari. I zato baš njih želim podržati.
Iz istog razloga, treba imati nešto i tolerancije za greške. Ne isplati se na prvu prekrižiti pivovaru ako se dogodi da im neko pivo ne ispadne savršeno. Pogoni craft pivara nisu tehnološki savršena postrojenja u kojima rade roboti. Pivo koje proizvode su nestabilni, ponekad i “živi” proizvodi, koji kroz cijeli svoj rok trajanja mijenjaju karakter. Sastojci variraju, uvjeti variraju i pivo varira.

A greške treba shvatiti u njihovom kontekstu.

Kao što rekoh, pivari su vam dostupni… recite im svoje opaske, pitajte, dajte savjet.

tocenje_piva

Oko craft piva se okuplja određeni broj entuzijasta, homebrewera, beer geekova ili kako ih već želite zvati. Razlog tome je što pivo više nije samo bezlična tekućina koja služi da se naroljamo petkom navečer, nego nešto o čemu se može razgovarati, nešto što vas može zadiviti ili razočarati. Pivo možete analizirati i raščlanjivati do detalja, komentirati, uspoređivati i svađati se.
Možete to pivo razumijeti i shvatiti namjeru pivara.

Zanimljiva je stvar, da razumijevanjem piva zapravo otvarate vrata i većem uživanju. Tome služe i recenzije na ovom blogu. Nije ideja davati tehničke podatke o pivu. 🙂 Ionako je određeni dio cijelog dojma subjektivan. Ideja je, ako je moguće, nekog zainteresirati da i sam pokuša shvatiti neko pivo. Poznavanje kućnog pivarstva je pri tome također solidna pomoć.

Pivo je kroz craft pivarstvo postalo nešto oko čega možete biti “geek”. Ili entuzijast, ako vam je draže.

Kako je jednom netko rekao…
“Život je prekratak da bismo pili loše pivo.”

Craft pivo je ovdje da ne bismo morali. 😉

Živjeli!

Oglasi

7 thoughts on “Craft pivarstvo

    Luka said:
    05.11.2015 u 13:55

    Zato i uzivmao i cijenimo craft piva i ljude oko te scene! Bravo za clanak

    Sviđa mi se

    Milan said:
    10.11.2015 u 16:12

    Bravo, direktno u centar

    Liked by 1 person

    jeremy_kwee said:
    11.11.2015 u 23:35

    odličan članak. bravo!

    Sviđa mi se

    […] Craft pivarstvo […]

    Sviđa mi se

    zdrenoglu said:
    15.08.2016 u 12:55

    Dobar članak

    Sviđa mi se

Ostavite komentar.

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s