Vrijeme je opet za bavljenje tehničkim aspektima kućnog pivarstva. Dok vodu, slad i hmelj možete koristiti samo jednom u procesu kuhanja, kvasac možete koristiti više puta. Svaki puta kada ubacite kupljeni kvasac u svoju skuhanu i ohlađenu sladovinu, on se počne razmnožavati. Nakon završetka fermentacije imate više kvasca nego kada ste počeli. Taj iskorišteni kvasac je moguće “isprati” i ponovo koristiti u idućem kuhanju.
Da li će taj kvasac biti u dobrom stanju ovisi o tome kako ga tretirate, koliko ste ga izmučili sa prošlom šaržom i koliko brzo ćete ga koristiti opet. Taj dio neću pokriti u ovom postu.
Ako radite pivo u nekim razumnim granicama (npr. 5-6% alkohola) i istu vrstu kvasca planirate ubrzo koristiti opet, možete uštedjeti koju kunu ispiranjem. Sa dobrim rukovanjem možete sigurno napraviti bar 3-4 ispiranja jednog kupljenog kvasca. Više od toga nisam pokušavao.
Glavnu riječ ima naravno čistoća. Morate ovo raditi u što čišćim i sterilnijim uvjetima.
(Opaska: čišćenje je mehaničko skidanje prljavštine, sanitacija je ubijanje većine mikroorganizama npr. Star Sanom, sterilizacija je ubijanje SVIH mikroorganizama. Realno, u homebrewingu se najviše radi sanitacija, tipa Star Sanom)
Ako isperete kvasac iz šarže koja vam se inficirala, isti rezultat ćete dobiti i drugi put.
Ako vam u procesu ispiranja kvasac dugo stoji u otkrivenoj posudi i u njega pada prašina i ostali nositelji bakterija, nećete dobro proći.
Ako radite sa ne-sanitiziranim posudama, nećete dobro proći.
Ako jedete sendvič dok to radite i padne vam komad salame u kvasac, nećete dobro proći.
Shvaćate što hoću reći.
Nakon tog strašenja samo da napomenem: ja to ispiranje radim u razumno čistoj kuhinji. Imam mačku čije dlake lete svuda. Još mi se nije dogodila infekcija ispranog kvasca.
Može se. 🙂
Postupak je dosta jednostavan, zbilja ispiremo kvasac. Evo kako ja to radim:
- Prebacite pivo iz fermentora u sekundar, flaširajte ili što već. Na dnu fermentora će ostati “kolač” kvasca i raznog drugog smeća. Osim toga, vjerojatno će biti i malo ostatka piva.
- Prokuhajte nešto vode da pobijete eventualne bakterije u njoj. Ohladite na sobnu temperaturu. Količina ovisi o količini kvasca, nemam točnu mjeru, morati ćete procijeniti odokativnom metodom.
- Ohlađenu(to ne mogu dovoljno naglasiti) vodu ubacite u fermentor i zavrtite ga tako da se oslobodi taj kompaktni kolač kvasca sa dna i pomiješa sa vodom.
- Prebacite sve u staklenu posudu koju ste prethodno sanitizirali Star Sanom ili nečim sličnim.
- Imati ćete donekle homogenu smjesu, u kojoj je kvasac, komadići hmelja, cold break i slično.
- Pustite da se ta smjesa taloži. Nakon nekog vremena, na vrhu će biti tanak sloj tekućine u kojoj pluta kvasac. Ispod toga će biti kompaktniji dio u kojem ima kvasca, proteina itd… Na dnu će se krenuti taložiti veći komadi raznog smeća.
- Ja prelijem sve iznad tih većih smeća u novu sanitiziranu posudu.
- Pustite opet da se taloži. Nakon nekog vremena (ovisi o pivu, za ovu sliku sam čekao oko sat) ćete vidjeti još bolje razdvajanje slojeva.
- Prebacite gornja dva sloja (tanki sloj “piva” i kvasac koji pliva u vodi, na dnu je smeće) u novu sanitiziranu posudu. Vjerojatno će ovo biti dovoljno, ali možete ponavljati postupak dok vam se ne čini da nema više taloženja smeća na dnu posude.
Ako tu zadnju posudu stavite u frižider, npr. preko noći, čisti kvasac će se nataložiti na dnu, a iznad njega će biti tekućina. (na slici je ispiran kvasac od tamnog piva)
- Pospremite kvasac u frižider, u zatvorenoj posudi do idućeg kuhanja.
Kao što sam napomenuo, završili ste sa više kvasca nego što ste krenuli. Točno računanje koliko vam tog kvasac treba u kućnim uvjetima je malo zeznuta stvar, ali postoje alati i procjene koje vam mogu pomoći u odluci koliko ispranog kvasca ubaciti u iduću turu. O tome nekom drugom prilikom.
I da, ove tegle ima relativno male pare u IKEAi. Meni su praktične za čuvanje kvasaca.
Dakle, pazite na čistoću i sanitaciju.
I sretno. 🙂
Ako imate kakvih pitanja, pitajte kroz sve moguće komunikacijske kanale.
Živjeli!
Zao Gnom Homebrewing 