Zao Gnom Homebrewing

Koliko je piva u demižonu?

Posted on 17.10.2017

Koliko je piva u demižonu?

Mnogi od nas homebrewera koriste staklene demižone za fermentaciju piva. Dolaze u raznim praktičnim veličinama koje možemo ručno prenositi. Stakleni su pa ih se relativno lako čisti i sanitizira. Nije lako napraviti ogrebotine na njima, pa je teže raznim nepoželjnim (osim u specijalnim slučajevima) zvijerima poput bakterija i divljih kvasaca da se zavuku u pukotine i kvare nam pivo. Vidimo kroz njih što se točno događa, je li krausen pao, je li se pivo izbistrilo itd. Najčešće dolaze u onim plastičnim “košarama”, pa ih se može i donekle zaštititi od svjetla.

Što je jako nepraktično kod njih?
Njihov podosta glupi oblik. Imaju taj neki oblik “suze”, kojem je praktički nemoguće izračunati volumen nekog dijela, bez da ga izravno mjerimo. I naravno, nemaju na sebi označenu skalu. Zato je jako korisno da tu skalu napravimo sami. Postupak zbilja nije kompliciran: ulijevajte vodu u demižon u nekim jednakim inkrementima (npr. 2 po 2 litre) i razinu vode označite markerom na vanjskoj stijenki demižona.
(Opaska: bilo bi zgodno stavljati te oznake na neku vertikalnu ljepljivu traku koju bi mogli lakše umnožiti pa lijepiti na neki drugi demižon, ali ne bih se oslanjao na to da su svi demižoni od 20L jednakog oblika, makar ih kupili u istom dućanu graditeljskog, vrtlarskog i inog sadržaja)

Ok, stvarno nije neka teška znanost, ali čemu se uopće gnjaviti s tim? Iskreno, i ja sam dugo bio prelijen da to napravim (i još uvijek nisam na svim demižonima), nego sam “od oka” procijenjivao koliko piva ima unutra. Što je glupo, da budemo iskreni.

Evo zašto je to korisno:

1. Praktičan razlog – da znamo koliko boca i čepova trebamo za flaširanje. A ne da usred flaširanja moramo oprati i sanitizirati još 3 boce, jer fali. Been there, done that.
2. Da znate što otprilike radite s kvascem: taman ili over/underpitch.
3. Da odmah u primarnom fermentoru možete znati koliko šećera vam je potrebno za gaziranje u boci.
4. Da možete izračunati učinkovitost.
   
   Ako koristite Beersmith program za proračune recepata, vjerojatno ste naletili na pojam “brewhouse efficiency”, iliti učinkovitost pivovare. Ta učinkovitost predstavlja (ukratko) postotak šećera koji je završio u fermentoru u odnosu na onaj koji je postojao u zrnju. Količinu šećera mjerimo kroz početnu gustoću, stoga moramo znati koji je stvarni volumen piva koji smo dobili u fermentor. Ponavljam, u fermentor, ne u boce. U tu učinkovitost su uračunati svi gubici pivovare, i kada ju jednom izmjerimo i unesemo u Beersmith, kasnije možemo točnije predviditi koliko “jaku” sladovinu ćemo dobiti. Pa neće biti neugodnih situacija tipa “joj, zašto mi je ispalo 1.045, a trebalo je 1.053”. Been there, done that, too.
   Osim toga, ovisno o količini zrnja, količini korištene vode za mash i sparge, jačini plamena itd. će ovisi koliko sladovine dobijete. Ako bar taj podatak znate, možete primjetiti ako vam učinkovitost iz nekog razloga padne, pa možete tražiti uzroke. (A uzroci mogu biti brojni: loše mljevenje, loš termometar, loš slad… i ostale zanimljive priče 😀 )
   
   

   Ako dobijemo manji volumen.

   

   Ako dobijemo veći volumen.

Eto, kratak ali koristan savjet. Ne budite lijeni, označite si demižone.
Živjeli!