Testiranje kvasca: Fermentis BE-134

Posted on Updated on

Većini homebrewera je poznata firma Fermentis koja proizvodi suhe kvasce za kućnu i profesionalnu upotrebu. S-05 i S-04 su sigurno jedni od češće korištenih kvasaca. No, nešto ranije ove godine predstavljen je novi kvasac iz njihove ponude BE-134, po opisu “belgijski saison”. Nakon što se pojavio u jednom od bližih online dućana za homebrew potrepštine, morao sam ga nabaviti da ga isprobam. Tekući Wyeast i White Labs kvasci su dokazano dobri i zanimljivi, ali su isto tako skupi i teže dobavljivi. Zbog toga je definitivno zanimljivo naći suhi kvasac s kojim pouzdano možete složiti zanimljivi saison.

Recept za test nisam napravio sasvim jednostavnim, jer mi cilj nije bio samo isprobati okvirne karakteristike koje kvasac daje, nego sam htio dobiti odmah nešto što ću smatrati solidnim saisonom, ako kvasac odradi kako treba. Opet, nisam ga htio ubiti u pojam nekim brutalnim dryhopom.

Pa evo kako izgledaju sastojci za 12ak litara piva…

Zrnje:
3Kg Bestmalz Pilsner
1Kg Bestmalz Wheat malt
0,15Kg Bestmalz Acidulated malt

Hmelj:
Styrian Cardinal 5g – 60 min
Styrian Cardinal 30g – whirlpool 15 min
Styrian Cardinal 10g – dryhop 5 dana

Kvasac: Fermentis BE-134

Voda je bila 50:50 reverzna osmoza i pipovača, nisam dodavao nikakvih dodataka osim onog kiselog slada da malo popravi pH.

Ukomljavanje sam malo zakomplicirao, pa sam radio ferulic rest na oko 45°C 15 minuta, pa protein rest na 55°C minuta , i onda normalna konverzija šećera na 66°C 60min. S obzirom na pšenicu, ideja mi je bila stvoriti prekursore za arome klinčića, kao u weizenu. Teško je biti siguran da li je uspjelo. 😀
Mash sam zagrijavao i recirkulirao pri svakoj promjeni temperature i nekako mi je uspjelo zagoriti na dnu mash-tuna. Možda je to ključ uspjeha, ali ne preporučam. 🙂

Kuhalo se standardnih 60 minuta.

O.G = 1.050

Ohladio sam sladovinu na 19ak stupnjeva i pitchao kvasac. Kada je kvasac odradio početnu fazu i počeo stvarati krausen, krenuo sam dogrijavati (s obzirom da je malo hladnije) do 25°C (vjerojatno unutar worta i nekoliko stupnjeva više).

Nakon dva tjedna sam ubacio ostatak Styrian Cardinala koliko sam ga imao. Za 5 dana cold-crash i flaširao sa 90 g šećera na 12L.

F.G. = nisam zapisao, jebiga. Ali mislim da je bio oko 1.004.

fermentis_saison

Izgled:
Svijetlo žute boje, ugodno hazy. Velika bijela pjena koja se solidno zadržava i ostavlja blagi lacing.

Miris:
Blagi svijetli slad i pšenica, lagano krušno. Prepoznaje se saisonasti štih. Miris limuna i agruma općenito mu daje oštriju kiselkastu notu. Prisutno je nešto suhog voća. Tu je još neki miris koji mi najviše vuče u smjeru vanilije, iako nije baš točan opis. Blagi biljni miris hmelja. Spicy miris, u smislu začinskog bilja. Nije napadno i naporno.

Okus:
Lagano tijelo, srednje do jako karbonizirano. Lagani sladni okus popraćen voćnim okusom kruške. Nastavlja se u citrusne okuse te biljni okus hmelja koji donosi srednju gorčinu. Gorčina  se sa lagano kiselim dojmom nastavlja u aftertaste. Pri kraju gutljaja karbonizacija, suhoća i kiselkasti dojam daju blagi ugriz i čine pivo osvježavajućim.

Mišljenje:
Dosta lagano i pitko pivo, sa dovoljno kompleksnim kombinacijama spicy i citrusnih okusa/aroma da ne bude dosadno. Kvasac je prepoznatljivo saisonast, ali ostavlja dovoljno prostora za igru sa dryhop-om ili začinima. Možda bi se mogao kombinirati i sa nekim drugim belgian-style kvascem koji bi dao druge zanimljive segmente u okusu.

Ovo pivo mi je definitivni go-to recept, a po ljeti će biti idealno. Pogotovo s obzirom na cijenu sastojaka. 😉

Apsolutna preporuka, mislim da mi je ovo do sada favorit što se tiče suhih saison kvasaca.

Živjeli!

 

Koliko je piva u demižonu?

Posted on

demizon

Koliko je piva u demižonu?

Mnogi od nas homebrewera koriste staklene demižone za fermentaciju piva. Dolaze u raznim praktičnim veličinama koje možemo ručno prenositi. Stakleni su pa ih se relativno lako čisti i sanitizira. Nije lako napraviti ogrebotine na njima, pa je teže raznim nepoželjnim (osim u specijalnim slučajevima) zvijerima poput bakterija i divljih kvasaca da se zavuku u pukotine i kvare nam pivo. Vidimo kroz njih što se točno događa, je li krausen pao, je li se pivo izbistrilo itd. Najčešće dolaze u onim plastičnim “košarama”, pa ih se može i donekle zaštititi od svjetla.

Što je jako nepraktično kod njih?
Njihov podosta glupi oblik. Imaju taj neki oblik “suze”, kojem je praktički nemoguće izračunati volumen nekog dijela, bez da ga izravno mjerimo. I naravno, nemaju na sebi označenu skalu. Zato je jako korisno da tu skalu napravimo sami. Postupak zbilja nije kompliciran: ulijevajte vodu u demižon u nekim jednakim inkrementima (npr. 2 po 2 litre) i razinu vode označite markerom na vanjskoj stijenki demižona.
(Opaska: bilo bi zgodno stavljati te oznake na neku vertikalnu ljepljivu traku koju bi mogli lakše umnožiti pa lijepiti na neki drugi demižon, ali ne bih se oslanjao na to da su svi demižoni od 20L jednakog oblika, makar ih kupili u istom dućanu graditeljskog, vrtlarskog i inog sadržaja)

Ok, stvarno nije neka teška znanost, ali čemu se uopće gnjaviti s tim? Iskreno, i ja sam dugo bio prelijen da to napravim (i još uvijek nisam na svim demižonima), nego sam “od oka” procijenjivao koliko piva ima unutra. Što je glupo, da budemo iskreni.

Evo zašto je to korisno:

  1. Praktičan razlog – da znamo koliko boca i čepova trebamo za flaširanje. A ne da usred flaširanja moramo oprati i sanitizirati još 3 boce, jer fali. Been there, done that.
  2. Da znate što otprilike radite s kvascem: taman ili over/underpitch.
  3. Da odmah u primarnom fermentoru možete znati koliko šećera vam je potrebno za gaziranje u boci.
  4. Da možete izračunati učinkovitost.
    beersmith_bh_eff
    Ako koristite Beersmith program za proračune recepata, vjerojatno ste naletili na pojam “brewhouse efficiency”, iliti učinkovitost pivovare. Ta učinkovitost predstavlja (ukratko) postotak šećera koji je završio u fermentoru u odnosu na onaj koji je postojao u zrnju. Količinu šećera mjerimo kroz početnu gustoću, stoga moramo znati koji je stvarni volumen piva koji smo dobili u fermentor. Ponavljam,
    u fermentor, ne u boce. U tu učinkovitost su uračunati svi gubici pivovare, i kada ju jednom izmjerimo i unesemo u Beersmith, kasnije možemo točnije predviditi koliko “jaku” sladovinu ćemo dobiti. Pa neće biti neugodnih situacija tipa “joj, zašto mi je ispalo 1.045, a trebalo je 1.053”. Been there, done that, too.
    Osim toga, ovisno o količini zrnja, količini korištene vode za mash i sparge, jačini plamena itd. će ovisi koliko sladovine dobijete. Ako bar taj podatak znate, možete primjetiti ako vam učinkovitost iz nekog razloga padne, pa možete tražiti uzroke. (A uzroci mogu biti brojni: loše mljevenje, loš termometar, loš slad… i ostale zanimljive priče 😀 )

Eto, kratak ali koristan savjet. Ne budite lijeni, označite si demižone.
Živjeli!

 

Edukativni post! Fusel alcohols…

Posted on

Long time no see! 🙂

Nakon manjeg ne-pisanja, evo jedan edukativni post o off flavorima. Bacite pogled OVDJE, stavio sam ga kao page da ga bude lakše naći.

Ako netko pametniji primjeti da sam napisao neku glupost, neka me slobodno ispravi. 😀

Živjeli!

Kruh sa saison kvascem

Posted on Updated on

kruh_saison.jpg

Uz ovu zamamnu sliku vas želim podsjetiti da je danas promocija Hoppy Saison-a iz kolaboracije Pulfer – Zao Gnom.
Kruh je napravila Hmeljita sa saison kvascem, baš od tog piva #malažuta. Moram priznati da se saison ne osjeti u kruhu, ali je svejedno fin još ovako vruć, mmmm. 😀

Kakav je saison, još ne znam! Ali možete ga probati danas od 19 sati u A most unusal garden. Nabacite koji komentar na Untappd ili RateBeer ili negdje, da znamo da li vam se sviđa. 🙂

Vidimo se!

Pulfer & Zao gnom collab

Posted on

Proteklih par dana je bilo dosta zanimljivo.

gnom_pulfer

Prvi put je ekipa Zao Gnom (Hmeljita i ja) sudjelovala u “collaboration brewing” sa našim prijateljima iz pivovare Pulfer!

Collaboration, kolaboracija, zajedničko kuhanje, suradnja… obično označava da dvije pivovare zajednički snagama skuhaju neko pivo.

collab_crew

U našem slučaju, kuhali su Pulferi (odnosno Žina, njihov glavni brewer) kao profesionalci. Oni sada kuhaju pivo koristeći dosta novi Letina Inox pogon pivovare Lepi Dečki u Čakovcu. Iznajmljuju resurse, jelte. Vrlo seksi gomila inoxa, ako smijem reći.

Ako idete tamo, u blizini je hotel sa modernim ambijentom.

hotel_ambijent
Šalu na stranu, naiva je super. 😀

Promatranje i pomaganje u kuhanju otvara neke vidike, jer postaje očitije na koje načine je homebrewing različit (ili sličan) profesionalnom pogonu. Principi jesu otprilike isti, samo je na profesionalnoj razini sve puno veće, puno skuplje, puno teže za nositi, puno više se pazi na sanitaciju (makar nijedan homebrewer neće priznati da mu sanitacija nije 100% sigurna 😀 ), puno više ventila, ZBILJA puno više ventila…

Uglavnom, ista stvar, samo skroz različito. 😀

Mi smo u ovom collaborationu dali nešto malo iskustva kao homebreweri, malo smo nosili i gurali slad, ubacili malo hmelja u boil kettle. Osim toga smo maltretirali Žinu sa pitanjima tipa “oooooh, what does this button doooo?”. Vremenske prilike su nam osigurale da ne bude hladno, pogotovo uz grijače, paru itd. Na povratku je termometar u autu pokazivao 38 stupnjeva, čisto za referentnu točku.

hard_work_hmeljita
Hmeljita šljaka.

Vrlo zabavno i zanimljivo iskustvo, i veliko hvala Pulferima što su nas zvali. 🙂

Za ovaj tren još neću reći o kojem pivu se radi, makar sam već iz par smjerova čuo tračeve. 😀

sexy_beer_haze
Stout nije. 😀

 

Idem rađe tražiti kako da bocu stavim u okvir na zidu. 🙂

A evo i par slika sa kuhanja…

hard_work_gnom
Nisam baš samo pametovao sa strane.
IMG_20170706_123140
Prvi gumb koji sam ikad stisnuo na profi pogonu. Vrijedi zabilježiti. 🙂
pale_ale_iz_tanka
Probati pivo iz fermentora, dok je real-feel 400000 °C, je divan osjećaj.
vrenjaca
Fermentira pošteno!

Stavio bih i par videa, ali ne mogu na ovom besplatnom WordPressu. 😉

Živjeli! 😀

Prvenstvo je gotovo…

Posted on

Dok razmišljam što napisati kao osvrt (i da li je potreban još jedan osvrt :D) na party Hrvatskog homebrew prvenstva, evo bolje kratki tekst o jednom od off-flavora: klorofenolima. To je donekle korisnije. Wink, wink. 😉 😉
Pogledajte OVDJE, ili nađite taj page u glavnom izborniku. 🙂

I još samo ova slika:

Opis: “Njanjanjanjanjanjaaaa, dobio sam zlato iz saisona. :D”

Živjeli!

Off-flavors

Posted on

gnom_o2

Oko homebrew prvenstva je sasvim prigodno vrijeme da malo popričamo o toj mitskoj zvjeri: off-flavorima. 😀
To su arome i okusi koji se pojavljuju u pivu, a nisu poželjni. Ima ih cijela hrpa, ali pokušati ću se pozabaviti nekima koje sam susretao u svojim i tuđim pivima. Jedan od češćih mi se čini da je oksidacija.
Nije teško zaključiti kako do nje dolazi, a ni borba protiv ovog off-flavora nije pretjerano komplicirana.

Bacite pogled OVDJE na tekst o oksidaciji, a kasnije ću napisati koju riječ o još ponekom off-flavoru.

Živjeli!

Metode suhog hmeljenja

Posted on Updated on

Evo konačno post. 🙂
Par rečenica o tome kako suho hmeljiti u kućnim uvjetima. 🙂

Bacite pogled OVDJE. Sorry zbog još jednog clicka, ali dodao sam ovaj tekst kao page (dostupno kroz menu “Kućno pivarenje”).

Živjeli!

Malo o suđenju na @hrhbPrvenstvo

Posted on Updated on

gnom_usklicnik

Malo pojašnjenje kako to suđenje piva ide…

Organizatori zaprime piva koja vi pošaljete, sa isprintanim podacima pričvršćenim gumicom na svaku bocu. Od tada pa do trena kada se objavljuju pobjednici nitko drugi ne zna čije je to pivo. Suci nemaju pojma čije pivo sude.

I suci smiju sudjelovati u natjecanju. Ali automatski neće biti dodijeljeni na stol koji sudi stil koji su prijavili. Tako da se neće dogoditi da prepoznaju svoje pivo i daju mu 1000000 bodova. Toga nema.

Za stolom budu obično 3 suca. Steward (za koje se isto može prijaviti) donese pivo sa određenim brojem. Na njemu u tom trenu više nije papirić na kojem piše brewer. Za to pivo suci znaju samo stil i eventualno neke posebne karakteristike koje je potrebno upisati za neke stilove. To mogu biti dodaci, začini, kombinacije stilova itd. Taj dio vas traži sustav za prijavu piva.

Suci krenu ocjenjivati pivo. Pišu se karakteristike piva na BJCP scoresheet-ove. Daju se određeni bodovi za aromu, izgled, okus, mouthfeel i opći dojam. Za to vrijeme je pravilo da se pivo ne komentira, kako ne bi jedan sudac drugom sugerirao koju karakteristiku da traži. Nije dozvoljeno pušenje, pijenje drugog piva i bilo što što bi moglo smetati sucu ili drugima u procjeni karakteristika.

Kada su suci završili s tim, međusobno se usporede bodovi. Bodovi se između sudaca smiju razlikovati za maksimalno 5. Ako je razlika u ocjenama veća, suci moraju argumentirati svoje razloge i na kraju se usuglasiti unutar tih 5 bodova. Prosječna ocjena se zabilježi i kreće se na iduću prijavu. Broj prijava (piva) u jednom sessionu varira. Ona piva koja se ističu kvalitetom se označe kao kandidati za Mini-BOS (Best Of Show). Broj bodova ne utječe direktno na slanje u Mini-BOS.

Mini BOS je odabir pobjednika unutar kategorije. U tom trenu više nema bodova i scoresheetova. Svi kandidati koji su poslani u Mini-BOS se procjenjuju paralelno i suci se moraju dogovoriti oko prve 3 medalje i “honorable mention”

I dalje, suci ne znaju čije pivo sude, kako ne bi bili pristrani.

S tim na umu…

NEMOJTE javno pisati koje pivo šaljete na natjecanje. Nemojte pisati to javno po Facebooku, Twitteru, blogovima, Narodnim Novinama i bilo gdje gdje to suci mogu pročitati. Interno komentiranje sa prijateljima i kolegama pivarima je naravno ok i potiče se. 😀
Ali sucima ne. Čak i ako se radi o jako čestom stilu tipa pale ale i nije vrlo vjerojatno da će ga netko prepoznati, bolje ne. A pogotovo ne ako radite nešto jako prepoznatljivo.

I nemojte mene pitati “što misliš da li da šaljem XYZ pivo, jer…”. 😀
Jer ću i ja suditi. I onda se moram izuzeti od suđenja nekog stila. A s obzirom da planiram prijaviti i sam nekoliko stilova, onda se prostor koji smijem suditi smanjuje. 😀

Živjeli!

Sugestije za natjecatelje

Posted on

gnom_casa

Sve se više približava Hrvatsko homebrew prvenstvo, ima čak i svježe dizajnirana stranica, koju možete pogledati OVDJE (good work, Matt). Novi suci se treniraju, među kojima ima i dosta profesionalca tj. ljudi koji se na ovaj-ili-onaj način već profesionalno bave pivom (u pivovarama, dućanima…). To je samo po sebi odlično, jer oni direktno utječu na kvalitetu ponude.

No, dobar dio piva koja ja u zadnje vrijeme kuham imaju šansu da završe kao prijave na natjecanju. S tim na umu, ne mogu baš pisati o njima da ne bi ispalo da je netko mogao pretpostaviti koje je moje. Stoga ću opet drobiti općenite tekstove, bez sastojaka, temperatura i sličnih zanimljivosti.

Ovaj put – par savjeta za buduće natjecatelje sa nešto manje iskustva, bilo u kuhanju piva, bilo u sudjelovanju na natjecanju.

Točka broj jedan.
Za početak treba naglasiti da će inicijalno biti dozvoljeno prijaviti maksimalno 3 piva po osobi. To bi samo po sebi trebalo podići kvalitetu, jer ćemo svi morati dobro promisliti koja piva (od 20 različitih koja nam stoje u špajzi) zbilja imaju najveću šansu. Ukoliko je medalja cilj.
Ukoliko je cilj samo dobiti feedback o eventualnim problemima u pivu, svejedno čitajte dalje. 🙂

Točka broj dva.
Činjenica je: piva se sude prema smjernicama u BJCP 2015. Piva se NE sude prema stilu koji ste vi namjeravali skuhati, nego prema onom što dođe na stol. 🙂 Moja preporuka je: pročitajte stil koji ste planirali skuhati. A onda pročitajte i slične stilove (obično susjedne podkategorije). Možda se vaše pivo ipak malo bolje uklapa u neki drugi opis. Blaga odstupanja od deklariranog stila se toleriraju, jer ionako postoje određena preklapanja. Ali pokušajte ne promašiti metu baš jako. Ako ste kuhali APA-u, ali vam je pas srušio crni slad u mash i vaga vam loše radi pa ste dodali 3 puta previše hmelja u boil, možda je ipak bolje prijaviti pivo pod Black IPA. 😀

Točka broj tri.
Još ima solidno vremena za kuhanje, pa ovo ima smisla pričati. Znajte kakav proizvod želite dobiti. Preporučam kuhanje stilova koje ste probali. U smislu komercijalnih primjera, i u smislu uradaka kolega homebrewera. To će vam dati dojam kako sve jedan stil može biti izveden, dobro i loše. Meni Biere de Garde zvuči kul jer sam čitao o njemu, ali s obzirom da sam kuhao jedan, neću ni pokušavati. To je moj osobni stav, ako vi mislite da znate “na slijepo” pogoditi baš opis u BJCPu, go ahead. 🙂

Točka broj četiri.
Ako baš planirano kuhate pivo za natjecanje, imajte u obziru njegov rok trajanja ili vrijeme potrebnog odležavanja. Pale ale koji je bio odličan u rujnu prije dvije godine, vjerojatno više nije u najboljem stanju. Vrijeme, kisik u boci i ljetne temperature vašeg ormara će ga koštati ocjene. Skuhajte novi za natjecanje.
Obrnuta priča vrijedi i za jaka piva kojima odgovara odležavanje. Skuhali ste RIS i taman bi se mogao gazirati za natjecanje… Vjerojatno se trebate strpiti (znam, nije lako) i ostaviti ga za iduću godinu. Inače ćete biti nezadovoljni kada vam na score sheetu bude pisalo da su okusi pregrubi.
Sve između trebate procijeniti. 🙂

Točka broj pet.
Izgleda da je toplo vrijeme došlo ponešto ranije nego inače. Ako se tako nastavi, brinite o temperaturi fermentacije. Pa ne morate baš hranu držati u frižideru. 😀

Živjeli!